Hipokrat je rekao:

Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana.

Ovom izjavom Hipokrat je istaknuo važnost pravilne prehrane za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti.

Kako da počnem da mršam? Šta da jedem, kako da se hranim? Kako i koliko treba da treniram. Hoću li od treninga još više ogladniti?

Da bi počeli da se zdravo i pametno hranimo, mi ne trebamo nikakvu pripremu, posebna dijetu ili "zdravu hranu".

Sada, ovog momenta, potrebno je da djelujemo odmah, da krenemo u akciju i počnemo da mršavimo.

Trebamo vagu za tačno mjerenje, da pratimo šta i koliko jedemo. Nakon mjesec dana trebalo bi da imamo barem istu kilažu.

Potrebno je da zapišemo vrstu i količinu hrane sa kojom smo zaustavili debljanje.

U početku je najbolje da što duže šetamo, da radimo vježbe razgibavanja, sa malim težinama učimo pravilno izvođenje vježbi koje ćemo kasnije izvoditi.

Napraviti doktorski pregled, izmjeriti holesterol, šećer i pritisak. Kroz dva mjeseca kontrolisati ponovo.

Šta je to hrana?

Hrana je osnovna potreba svakog živog bića, neophodna za funkcionisanje organizma, rast i održavanje zdravlja.

Kvalitetna ishrana opskrbljuje tijelo energijom i hranljivim materijama koje su ključne za pravilno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. U ishrani se izdvajaju dva glavna tipa nutrijenata:

Makronutrijenti:

proteini, uglejni hidrati i masti

Mikronutrijenti:

vitamini, minerali, masne kiseline...

Kako da smršam na duže staze, kako da istopim salo na stomaku i rukama i da mi se vide mišići?

Da bi smršali:

moramo manje da jedemo (BMR)

Da bi istopili salo:

moramo manje da jedemo, smanjimo unos ugljenig hidrata i povećamo unos proteina

Da bi nam se vidjeli mišići:

moramo manje da jedemo, smanjimo unos ugljenig hidrata, povećamo unos proteina i moramo da treniramo

Da li hormoni utiču na pretilost?

Hormoni igraju ključnu ulogu u regulisanju mnogih procesa u našem tijelu, uključujući i metabolizam i skladištenje masti.

Dva važna hormona za temu mršavljenje, koja direktno utiču na sposobnost tijela da sagorjeva masne naslage su:

Inzulin:

Kotroliše nivo šećera u krvi. Ako jedemo namirnice koje podižu nivo šećera, njegov nivo će biti visok i tada tijelo neće trošiti masne naslage, što može otežati mršavljenje.

Kortizol:

Hormon stresa. Nivo mu raste pod fizičkim ili emocionalnim pritiskom. Njegov isok nivo može dovesti do povećanog apetita i potrebe za slatkom i masnom hranom.

Povremeni post:

jedemo u specifičnim vremenskim periodima, pomaže u kontroli težine i metabolizma.

Koje su najpopularnije dijete i koja od njih je prihvatljiva za nas?

Mediteranska dijeta:

bogata je voćem, povrćem, cijelim žitaricama i zdravim mastima (maslinovo ulje). Poznata je po prednostima za zdravlje srca.

Dash dijeta:

fokusira se na smanjenje krvnog pritiska kroz hranljive namirnice poput nemasnih proteina i povrća.

Keto dijeta:

niskougljenična, visokomasna dijeta cilja na sagorevanje masti kroz ketozu.

Paolo dijeta:

zasnovana je na cjelovitim namirnicama poput onih koje su konzumirali rani ljudi, izbegava prerađene proizvode.

Od gore pomenutog probali smo modifikovanu kombinaciju - djelimično primjenjena Keto dijeta uz povremeni post u shemi 16/8, gdje u ovih 8 sati imamo 2 – 3 obroka na svakih 4 sata. Više o svemu čitajte u Blogu.

Zdrav i smislen život – ishrana

Prekomjerna težina, umor, nezadovoljan naslagama na bokovima... Supruga mog prijatelja Miroslava je riješila povišeni šećer u krvi i holesterol primjenjujući znanja i principe iz knjige Harvey and Marilyn Diamond

Pročitaj više

Dnevni post

Vegeterijanstvo se predlaže (a ja sam ga prakticirao preko tri godine) iz sasvim razumljivih razloga. Naime, sve što meso sadrži (životinjski proteini), sem ''ćejfa'' naravno, može se nadomjestiti kombinacijom biljne hrane...

Pročitaj više

Ugljeni hidrati i proteini

Nakon 4 sata želudac pokušava da napravi restart, međutim ne uspijeva. Meso (protein) počinje da truli, a ugljeni hidrat (ili škrob) počinje da fermentira. Ako još poslije ručka pojedemo voće, može se desiti da proizvodimo alkohol ...

Pročitaj više